Zimsko radno vrijeme

Zimsko radno vrijeme:
od ovog tjedna otvoreni smo utorcima od 17 do 20 sati!


We're back

Od sljedećeg tjedna smo opet u pogonu, svaki utorak i četvrtak od 17 do 20 sati.

Ljetna pauza

Pronaći ljetno štivo / prekopati freeshop u potrazi za plažnom kombinacijom sezone 2017. / ostaviti donaciju za Malu otočku biblioteku @ Infoshop knjižnici Pippilotta moći ćeš još sljedeći utorak, od 17 do 20 sati!

23.2.2017. Razgovor: Anarhistička solidarnost i antiratne aktivnosti tijekom devedesetih u Hrvatskoj i predstavljanje anarhističkog časopisa Antipolitika

četvrtak, 23. 2. 2017. 

u 20:00

@ Infoshop/knjižnica Pippilotta


Ne postoji objektivna povijest. Postoje samo različite interpretacije onoga što se dogodilo i vrlo jasna ideja da su "obični", "mali" ljudi uvijek žrtve svih sistema, bez obzira bili oni zasnovani na ovoj ili onoj ideologiji, nacionalizmu, religiji...
Ratovi koji su se dogodili tijekom devedestih stvorili su jedino žrtve. Žrtve medijske propagande, nacionalizma, država i njihovih vođa, lokalnih nasilnika, različitih poslušnika i onih koji su "samo izvršavali zapovjedi"...
U takvoj situaciji, masovnoj ratnoj psihozi, i dalje su postojali "džepovi" otpora sukobu, nacionalizmu, mržnji i samom ratu, iako je bio svugdje oko nas i postao je sastavni dio naših života.
Nova normalnost.

Razgovarat ćemo o anarhističkim akcijama solidarnosti, različitim antiratnim inicijativama i njihovom odjeku tijekom devedesetih.

Razgovor o antiratnim aktivnostima će uvodno biti baziran na tekstu objavljenom u novom anarhističkom časopisu Antipolitika, čija tema je
antimilitarizam i koji će biti predstavljen ovom prilikom.

Časopis izlazi dvojezično (na engleskom i našem jeziku) i pokrenut je u nastojanju da donese analizu i perspektive antiautoritanog i anarhističkog pokreta na Balkanu, koja često ostaje slabo vidljiva.

17.2.2017. Razgovor o knjizi Historija klasičnog anarhizma u Hrvatskoj – fragmenti subverzije

petak, 17. 2. 2017. u 20:00
@ knjižnica/infoshop Pippilotta


Knjiga Historija klasičnog anarhizma u Hrvatskoj – fragmenti subverzije (DAF, 2016) rezultat je višegodišnjeg istraživačkog rada posvećenog analizi radničkog pokreta kasnog 19. i ranog 20. stoljeća te odjecima radikalnog socijalizma na području Hrvatske.

Analizirajući kontekst modernizacijskih procesa koji su podrazumijevali pojave poput industrijalizacije, urbanizacije i demografskog rasta, autor je primjere kolektivnih ili individualnih anarhističkih istupa, zabilježenih u više hrvatskih gradova i sela, nastojao uklopiti u širi međunarodni kontekst. U konačnici, studijom je dokazano kako su fragmentarne i tek povremene anarhističke aktivnosti u Hrvatskoj korespondirale sa gotovo svim važnijim svjetskim zbivanjima:
  • hrvatski su delegati upoznati s Bakunjinovim panslavističkim stavovima na I. sveslavenskom kongresu u Pragu 1848. godine,
  • u vrijeme Pariške komune 1871. radništvo Hrvatske i Slavonije putem simboličnih akcija izražavalo je solidarnost s komunarima,
  • o principima revolucionarnog terorizma („propaganda djelom“) zabrinuto se raspravljalo i na ovim prostorima dok su istovremeno tiskane potjernice za desecima anarhista u bijegu,
  • promišljani su i pokušaji osnutka anarhističke komune (Miloš Krpan),
  • distribuirane su anarhističke tiskovine poput Freiheita,
  • hrvatski su književnici čitali i raspravljali o anarhizmu (Matoš, Cesarec, Krleža),
  • anarhisti iz Istre i Dalmacije, kao što je Rovinjanin Nikola Turčinović, borili su se na španjolskim bojištima 1930-ih, itd. 
Uz sve navedeno, djelovanje pojedinih anarhista još je jednom jasno uputilo na internacionalnu dimenziju ove heterogene političke filozofije – Osječanin Ivan Zepp surađivao je s austrijskim anarhistom i prijateljem Pjtora Kropotkina, Rudolfom Großmannom, dok je Stjepan Fabijanović po odlasku u SAD kasnih 1890-ih uspostavio kontakt s Emmom Goldman, Maxom Nettlauom, Rudolfom Rockerom i drugima.

Ukratko, Historija klasičnog anarhizma u Hrvatskoj prvi je pokušaj sinteze svih navedenih zbivanja u cjelovitu studiju ali i svojevrsni poticaj za neku buduću realizaciju sličnih istraživanja s obzirom na dostupnu i neistraženu arhivsku građu.

O knjizi razgovaramo s Lukom Pejićem, autorom knjige.